Prijedlog Zakona o radu i fleksibilni oblici zapošljavanja: rad kod kuće i putem Agencije za privremeno zapošljavanje

Piše: Ante Župić, odvjetnik

Uvod
Prijedlogom  Zakona o radu (u daljnjem tekstu: Prijedlog ZOR)[1] uvode se izmjene radnog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj usmjerene na usklađivanje sa zakonodavstvom Europske unije – EU acquis communautaire.

Fleksibilni oblici zapošljavanja koji se predlažu u novom ZOR-u,  uključuju rad od kuće odnosno na izdvojenom mjestu rada i rad preko agencija za privremeno zapošljavanje.  Prijedlog ZOR-a  proklamira načelo “pro rata temporis“, (lat. razmjerno vremenskom sudjelovanju), te uvodi fleksibilne oblike zapošljavanja, na način uređen u nekoliko ključnih direktiva EU acquis-a.

Usklađenje s radnom pravom EU
U tekst novog Zakona, inter alia,  ugrađuju se sljedeće direktive Europske unije:  Direktiva Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (SL, L 88,18.10.1991., str. 32-35); Direktiva Vijeća 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. o okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme zaključenog od strane ETUC-a, UNICEA-a i CEEP-a (SL, L 175, 10.7.1999., str. 43-48); Direktiva 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o radu putem agencija za privremeno zapošljavanje (SL, L 327, 5.12.2008., str. 9-14);  Direktiva Vijeca 97/81/EZ od 15. prosinca 1997. o okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom koji su sklopili UNICE, CEEP i ETUC (SL, L 014, 20.1.1998., str. 9-14); Direktiva 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim aspektima organizacije radnog vremena (SL, L 299, 18.11.2003., str. 31-41).[2]

Uvodi se mogućnost sklapanja ugovora o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, te zapošljavanje putem Agencije za  privremeno zapošljavanje.

 

Rad kod kuće ili na drugom izdvojenom mjestu rada
Odredbe Prijedloga ZOR-a o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, u jednakoj se mjeri primjenjuju i na predmetni ugovor o obavljanju poslova kod kuće ili drugom izdvojenom mjestu rada[3].

 

Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada obvezno mora biti sklopljen u pisanoj formi, te sadržavati i dodatne uglavke o:  1) radnom vremenu; 2) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti,instalirati i održavati; 3) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time; 4) naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova; 5) načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika[4].

 

Privremeno zapošljavanje; Agencija za privremeno zapošljavanje[5]
Agencija za privremeno zapošljavanje je poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova[6]. Poslove privremenog zapošljavanja agencija počinje obavljati nakon upisa u odgovarajuću evidenciju ministarstva nadležnog za poslove rada.[7]

Agencija može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da je registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadležnog za poslove rada, te uz opisane poslove, agencija može obavljati i djelatnosti u vezi

sa zapošljavanjem, pod uvjetom da za to posjeduje odgovarajuću dozvolu prema posebnom propisu[8].

 

a) Ugovor o ustupanju radnika između agencije i korisnika
Ugovor mora biti u pisanom obliku, te uz opće uvjete poslovanja agencije, mora sadržavati i uglavke o: 1) broju ustupljenih radnika koji su potrebni korisniku; 2) vremenskom razdoblju na koje se ustupaju radnici; 3) mjestu rada; 4) poslovima koje će ustupljeni radnici obavljati; 5) načinu i razdoblju u kojem korisnik mora ispostaviti agenciji obračun za isplatu plaće, te propisima koji se kod korisnika primjenjuju na utvrđivanje plaće; i 6) osobi koja je ovlaštena za zastupanje korisnika prema ustupljenim radnicima[9].

Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova, agencija može sklopiti s radnikom na određeno ili neodređeno vrijeme, te ugovor mora sadržavati uglavke: 1) da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika; 2) naznaku poslova za čije će se obavljanje radnik ustupati; te 3) obveze agencije prema radniku u razdoblju kada je ustupljen, odnosno razdoblju kada nije ustupljen korisniku[10].

Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova koji se sklapa na određeno vrijeme koje je jednako vremenskom razdoblju na koje se radnik ustupa korisniku, mora sadržavati uglavke o: 1) strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu; 2) očekivanom trajanju ugovora; 3) sjedištu korisnika; 4) mjestu rada; 5) poslovima koje će ustupljeni radnik obavljati; 6) datumu početka i završetka rada; 7) plaći, dodacima na plaću i razdobljima isplate plaće; 8) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna[11].

b) Ograničenje vremena ustupanja radnika, te obveze na strani Agencije
Korisnik ne smije koristiti rad istog ustupljenog radnika za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno kolektivnim ugovorom, s time da se prekid kraći od dva mjeseca ne smatra prekidom razdoblja od tri godine.[12]

Prije upućivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija mu je dužna uručiti uputnicu, te ga je dužna upoznati s posebnim profesionalnim znanjima ili vještinama za obavljanje posla kod korisnika, kao i sa svim rizicima obavljanja posla koji se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, i u tu svrhu dužna je ustupljenog radnika osposobiti prema propisima o zaštiti zdravlja i sigurnosti  na radu[13].

Agencija je dužna ustupljenog radnika usavršavati i upoznavati s novim tehnologijama rada za obavljanje poslova za koje je ugovoreno da će se radnik ustupati, te mu isplatiti ugovorenu plaću za obavljeni rad kod korisnika.[14]

c) Obveze korisnika
Korisnik se u odnosu na ustupljenog radnika smatra poslodavcem u smislu zakona o radu te zakona i propisa kojima su uređeni zaštita zdravlja i sigurnost na radu i posebna zaštita određenih grupa radnika.[15]

d) Otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova te naknada štete
Na otkazivanje ugovora o radu ustupljenih radnika ne primjenjuju se odredbe Zakona o radu o kolektivnom višku radnika, te ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova, agencija može ustupljenom radniku izvanredno otkazati.[16].

Štetu koju ustupljeni radnik na radu ili u vezi s radom kod korisnika uzrokuje trećoj osobi, dužan je naknaditi korisnik koji se u odnosu na regresnu odgovornost ustupljenog radnika smatra poslodavcem, dok za štetu koju ustupljeni radnik na radu ili u vezi s radom uzrokuje korisniku, odgovara agencija u skladu s općim propisima obveznoga prava.[17]

Zaključna razmatranja
Reforma ZOR-a potrebna je radi povećanja zaposlenosti i omogućavanja zakonodavnog okvira koji će poslodavcima omogućiti veću fleksibilnost prilikom sklapanja ugovora o zapošljavanju[18]. Uklanjanjem administrativnih prepreka utjecat će se na smanjenje troškova rada, te veću konkurentnost, a time i nova zapošljavanja.

 

 

[1]Trenutno na snazi je Zakon o radu („Narodne novine“, broj 149/09,61/11,82/12 i 73/13.); Prijedlog Zakona o radu uvršen je u dnevni red 12. sjednice Sabora Republike Hrvatske, siječanj-veljača 2014. Zakonom o radu uređuju se radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, te objavljen i na snazi, nike drukčije određeno (čl. 1. Prijedloga ZOR).

[2] Čl. 2. Prijedloga ZOR

[3] Čl. 17., st. 5-7. Prijedloga ZOR

[4] Članak 17., st. 1. Prijedloga ZOR; Naime na izdvojenom mjestu rada po dosadašnjim propsiama, nisu se mogli  obavljati poslovi koji imaju obilježje poslova s posebnim uvjetima rada, te postojeće rješenje nije više bilo usklađeno s novijim tehnološkim razvojem  i potrebama tržišta rada.

[5] Važeći Zakon o radu uređuje zakonodavni okvir Agencije za zapošljavanje, odredbama članaka 24. do 32.; ovdje je dan prikaz navedenog instituta u obliku predloženom novim ZOR-om.

[6] Čl. 44., st. 1. i 2. Prijedloga ZOR;

[7] Čl. 44., st. 5-8. Prijedloga ZOR; Naime, u cilju  uklanjanja prepreka takvom obliku zapošljavanja, Europska unija preporuča državama članicama  preispitivanje svih oblika zabrana ili ograničenja koja postoje u nacionalnom zakonodavstvu u odnosu na zapošljavanje putem agencija za privremeno zapošljavanje.

[8] Čl. 44., st. 3. i 4. Prijedloga ZOR; jednako tako jedan od ciljeva Direktive 104/2008/EZ o agencijama za privremeno zapošljavanje je potaknuti takav oblik fleksibilnog oblika zapošljavanja.

[9] Čl. 45., st. 1. i 2. Prijedloga ZOR; Nadalje, u slučaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvu, ugovor mora sadržavati i uglavke o: 1) zakonodavstvu koje se primjenjuje na radni odnos ustupljenog radnika; 2) pravima ustupljenog radnika koja se ostvaruju na zakona Republike Hrvatske i koja je korisnik dužan osigurati ustupljenom radniku; 3) obvezi plaćanja troškova vraćanja u zemlju, te se takav ugovor ne može sklopiti za: 1) zamjenu radnika kod korisnika kod kojega se provodi štrajk; 2) poslove koje su obavljali radnici za koje je korisnik proveo postupak kolektivnog zbrinjavanja viška radnika u prethodnom razdoblju od šest mjeseci; 3) obavljanje poslova koji su prema propisima o zaštiti na radu poslovi s posebnim uvjetima rada, a ustupljeni radnik ne ispunjava te posebne uvjete;  kao i  4) ustupanje radnika drugoj agenciji (čl. 45., st. 3. i 4. Prijedloga ZOR)

[10] Čl. 46., st. 1. i 2. Prijedloga ZOR; Konkretno, europsko zakonodavstvo ostavilo je mogućnost državama članicama da u svrhu poticanja ovoga oblika zapošljavanja, propišu iznimku od načela jednakog postupanja, koja bi u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo bila implementirana na način da se za radnike agencija zaposlenima na neodređeno vrijeme propišu najniža materijalna prava za razdoblje u kojem radnik nije ustupljen korisniku.

[11] Čl. 46., stavak 4. Prijedloga ZOR

[12] Čl. 48. Prijedloga ZOR

[13] Čl. 49., st. 1. i 2. Prijedloga ZOR

[14] Čl. 49., st. 3. i 4. Prijedloga ZOR

[15] Čl. 50. Prijedloga ZOR

[16] Čl. 47., st. 1-4.; te odredbe kojima se uređuje izvanredni otkaz ugovora o radu, detaljnije u  čl. 116., st. 1. Prijedloga ZOR

[17] Čl. 51. Prijedloga ZOR

[18] Na fleksibilnost tržišta rada utječu rješenja sadržana u zakonu, kolektivnim ugovorima, sudskoj praksi.