Novi Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata
Piše: Ante Župić, odvjetnik
Uvod
Opskrba sirove nafte i naftnih proizvoda je vrlo važna, pogotovo za prometni sektor i kemijsku industriju. Povećanje koncentracije proizvodnje , nestajanje zaliha nafte i porast potrošnje nafte i naftnih proizvoda doprinose povećanom riziku opskrbe. Stoga je naglašena potreba jačanja sigurnosti opskrbe naftom, te osiguranjem zaliha nafte. Domaća proizvodnja nafte može sama po sebi pridonijeti sigurnosti opskrbe i održavanja zaliha.
Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata („Narodne novine“, Nr. 19/2014; u daljnem tekstu: Zakon) stupio je na snagu 12. veljače 2014., zamijeniviši dosadašnji zakon (»Narodne novine«, br. 57/06., 18/11. i 144/12.)[1].
Zakonom se uređuju pravila i mjere za sigurnu i pouzdanu proizvodnju naftnih derivata, transport nafte i naftnih derivata, trgovinu na veliko i malo naftnim derivatima, skladištenje nafte i naftnih derivata, trgovinu na veliko i malo ukapljenim naftnim plinom, pravo pristupa treće strane, otvoren pristup tržištu, plan intervencije u slučaju izvanrednog poremećaja opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata te operativne i obvezne zalihe nafte, odnosno naftnih derivata[2].
Energetske djelatnosti podvrgnute regulaciji
Energetske djelatnosti su proizvodnja naftnih derivata, transport nafte naftovodima, transport naftnih derivata produktovodima, transport nafte, naftnih derivata i biogoriva cestovnim vozilima, željeznicom i plovnim putovima, trgovina na veliko i malo naftnim derivatima i ukapljenim naftnim plinom, skladištenje nafte i naftnih derivata i ukapljenog naftnog plina.[3]
Energetski subjekti koji obavljaju navedene energetske djelatnosti obavezni su poduzetnicima koji podnesu zahtjev za pristup transportnom sustavu, uz ispunjavanje tehničkih uvjeta pristupa i priključenja sukladno posebnim propisima, omogućiti pristup na nepristran i razvidan način prema načelu pregovornog pristupa treće strane. Jednako tako, energetski subjekti su dužni na tržište nafte i naftnih derivata staviti biogoriva radi ostvarivanja nacionalnog cilja stavljanja na tržište biogoriva[4].
Naftni derivati; formiranje cijene
Naftni derivati koji se stavljaju na tržište moraju zadovoljavati uvjete utvrđene propisima o kvaliteti tekućih naftnih goriva i drugim propisima. Cijena nafte i naftnih derivata utvrđuju se u skladu s pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi. Iznimno Vlada Republike Hrvatske može, radi zaštite potrošača, regulacije tržišta ili drugih opravdanih razloga, uredbom propisati najvišu razinu maloprodajnih cijena za pojedine naftne derivate, za neprekinuto razdoblje od najduže 90 dana[5].
Ministarstvo gospodarstva stvara uvjete i nadzire sigurnu, redovitu i kvalitetnu opskrbu tržišta nafte i naftnih derivata u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo je zaduženo za koordinaciju i suradnju s Europskom komisijom i Međunarodnom agencijom za energiju. Suradnja uključuje sva pitanja o sigurnosti opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata, posebice u slučaju poremećaja opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata, kao i pitanja dostave registra zaliha i statističkih sažetaka o stanju obveznih i komercijalnih zaliha nafte i naftnih derivata. Stručnu pomoć Ministarstvu osigurava Agencija[6].
Obveze dostavljanja izvješća
Energetski subjekti koji obavljaju energetsku djelatnost ili uvoze naftne derivate dužni su Ministarstvu dostavljati slljedeće izvještaje:
– podatke o uvozu nafte i naftnih derivata koji se odnose na količinu, porijeklo, cijenu i kvalitetu nafte i naftnih derivata,
– podatke o cijenama naftnih derivata bez naknada, trošarina i poreza, kao i o cijenama naftnih derivata sa svim uključenim naknadama, trošarinama i porezima,
– podatke o planiranim, započetim i završenim investicijskim projektima,
– podatke o energetskom postrojenju ili dijelovima energetskog postrojenja u slučaju privremenog ili trajnog prestanka rada,
– podatke o planiranim remontima energetskih postrojenja,
– podatke o svim ostalim događajima koji mogu utjecati na opskrbu tržišta nafte i naftnih derivata[7].
Operativne zalihe
Operativne zalihe formiraju se za sljedeće naftne derivate: motorne benzine, dizelska goriva, plinska ulja, loživa ulja, gorivo za mlazne motore i ukapljeni naftni plin[8].
Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata formiraju se za osiguranje opskrbe naftom i naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti države, zbog izvanrednih poremećaja opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata[9]
Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata formiraju se najmanje u količini od 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, odnosno unosa ili 61 dan prosječne dnevne domaće potrošnje naftnih derivata u prethodnoj kalendarskoj godini, ovisno o tome koja je količina veća. Obveza formiranja obveznih zaliha za tekuću godinu, u odnosu na prethodnu, usklađuje se najkasnije do 1. travnja tekuće godine i važi najdulje do 31. ožujka sljedeće godine.
Obvezne zalihe naftnih derivata čuvaju se u gotovim proizvodima, sirovoj nafti i u nematerijalnom obliku u obliku ugovora o opcijskoj kupnji robe po unaprijed utvrđenim kriterijima u određenom vremenskom razdoblju. Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata skladište se u skladištima koja mogu koristiti trgovci na veliko naftnim derivatima, kao i pravne i fizičke osobe koje unose, odnosno uvoze naftu i naftne derivate. Sa zalihama Agencije ne smije se postupati bez prethodne pisane suglasnosti Agencije. Nafta i naftni derivati u vlasništvu Agencije ne mogu biti predmetom ovrhe. Energetski subjekt koji obavlja djelatnost skladištenja nafte i naftnih derivata i koji je preuzeo na skladištenje zalihe u vlasništvu Agencije nema pravo pridržaja, ni založno pravo nad naftom i naftnim derivatima koje skladišti kao obvezne zalihe. Nadalje, energetski subjekt je dužan ovlaštenom predstavniku Agencije osigurati slobodan pristup skladištu te stavljanje na uvid cjelokupne dokumentacije iz koje je nedvojbeno vidljivo dnevno stanje skladišta i stanje obveznih zaliha. Ovlašteni predstavnik Agencije nije dužan najaviti svoj dolazak skladištaru[10].
Agencija za naftu
Agencija je javna ustanova koja je obveznik osiguranja obveznih zaliha nafte i naftnih derivata sukladno odredbama ovoga Zakona.
Agencija je Središnje tijelo u Republici Hrvatskoj za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata i jedina je ovlaštena formirati, održavati i prodavati obvezne zalihe.
Sjedište Agencije je u Zagrebu. Osnovni poslovi Agencije su: (i) reguliranje i poboljšavanje poslovanja u gospodarstvu; (ii) trgovina na veliko krutim, tekućim i plinovitim gorivima i srodnim proizvodima; (ii) skladištenje robe; (iii) prekrcaj tereta; (iv) kupnja i prodaja nafte i naftnih derivata u svrhu formiranja i obnavljanja zaliha; (v) puštanje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata na tržište u slučaju poremećaja opskrbe; (vi) organizacija, nadzor i upravljanje obveznim zalihama nafte i naftnih derivata; (vii) utvrđivanje uvjeta za skladištenje obveznih zaliha nafte i naftnih derivata; (viii) skladištenje naftnih derivata; (ix) skladištenje i/ili nadzor obveznih zaliha naftnih derivata drugih država koje se sukladno međudržavnim sporazumima i/ili direktivama Europske unije čuvaju na državnom području Republike Hrvatske; (x) kupnja i/ili gradnja spremnika, pripadajućih lučkih i kopnenih postrojenja i instalacija te upravljanje njima; (xi) nadzor količine i kvalitete nafte, naftnih derivata i usluga; (xii) prikupljanje i obrada podataka o stanju i prometu komercijalnih, operativnih i obveznih zaliha nafte, odnosno naftnih derivata; (xiii) sudjelovanje u definiranju energetske politike; te (xiv) suradnja s ministarstvima i nadležnim inspekcijama sukladno posebnim propisima, provedba međudržavnih ugovora i sporazuma i suradnja s domaćim i inozemnim energetskim tijelima i/ili subjektima.[11]
Vlada Republike Hrvatske može zadužiti Agenciju da osigura i dugoročne zalihe naftnih derivata za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske te zalihe naftnih derivata koje se formiraju sukladno Zakonu o strateškim robnim zalihama. Količinu i strukturu takvih zaliha, te dinamiku formiranja istih Vlada Republike Hrvatske utvrđuje odlukom na prijedlog Ministarstva nadležnog za obranu, tijela nadležnog za strateške robne zalihe u cjelini i Agencije. Svi podaci o predmetnim zalihama određuju se kao klasificirani i zahtijevaju primjenu mjera informacijske sigurnosti, sukladno posebnim propisima.
Zaključna razmatranja
Iz toga slijedi da omjer potrošnje nafte valja staviti u korelaciju s domaćom proizvodnjom i uvezenim količinama, te sukladno takvim postavkama identificirati potrebne mjere energetske politike.
[1] Art. 33.
[2] Art. 1 (1); EU Council Directive 2009/119/EC of 14 September 2009 imposing an obligation on Member States to maintain minimum stocks of crude oil and/or petroleum products
[3] Art. 4
[4] Art. 5 (1) and 6(1)
[5] Art 8 and 9
[6] Art. 10 (1) and (2)
[7] Art. 12 (1) and (2)
[8] Art. 13 (2)
[9] Art. 14 (1) and (3) and 15 (1)
[10] Art. 16 (1) (2) (3) and (5)
[11] Art. 18 (1) and 20 (1)