Pravni okviri za utvrđivanje kartela, antikartelne istrage i kazne sukladno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja RH
Piše: Dr.sc. Mirna Pavletić Župić, odvjetnica
U nastavku je dan prikaz pravnih okvira za utvrđivanje kartela, antikartelne istrage i kazne sukladno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja RH, koji instrumenti su usklađeni s pravilima EU acquis communautaire.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kao nadležno administrativno tijelo za provedbu zakona pokreće i vodi postupak utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja i postupak utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere zbog povrede ZZTN i povrede članka 101. ili 102. UFEU, odnosno donosi odluku na temelju koje Agencija rješava upravnu stvar i određuje mjere, uvjete i rokove za ponovnu uspostavu učinkovitog tržišnog natjecanja te izriče upravno-kaznenu mjeru i rokove te način njezina izvršenja[1],
Postupak utvrđivanja zabranjenog sporazuma Agencija pokreće po službenoj dužnosti [2]
Ako je postupak pokrenut primjenom članka 101. ili 102. UFEU, Agencija će temeljem Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 bez odgađanja, najkasnije nakon prve radnje u postupku, obavijestiti Europsku komisiju i po potrebi nadležno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja države članice Europske unije. [3]
Prikupljanje podataka tijekom postupka
Agencija prikuplja podatke tijekom postupka, te zahtijeva od poduzetnika sve potrebne obavijesti u vidu podataka i dokumentacije, kao i neposredan uvid u sve poslovne prostorije, svu nepokretnu i pokretnu imovinu, poslovne knjige te baze podataka. [4]
Ako poduzetnici ne postupe po zahtjevu Agencije, ista može izreći novčanu kaznu u vidu upravno-kaznene mjere. [5]
Agencija može provesti nenajavljenu pretragu poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava poduzetnika, tzv. dawn raid, te će tada prethodno od Visokog upravnog suda Republike Hrvatske zatražiti nalog za provedbu nenajavljene pretrage poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava, dokumenata, isprava i stvari koje se tamo nalaze, kao i pečaćenje te privremeno oduzimanje predmeta, osobito ako postoji opasnost od skrivanja ili uništenja dokaza, a koji su nužni za utvrđivanje narušavanja tržišnog natjecanja. [6]
Pretrazi pristupaju službene osobe Agencije, samostalno ili uz ovlaštene osobe Ministarstva unutarnjih poslova, te ista obuhvaća: ulazak i provedbu pretrage svih svih poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava poduzetnika, pregled poslovnih knjiga i drugih dokumenata obzirom na poslovanje poduzetnika, kao i računala, serveri, telefonski uređaji, oduzimanje i kopiranje svih poslovnih knjiga i drugih dokumenata, pečaćenje prostorija, uzimanje od zaposlenika poduzetnika izjava o činjenicama bitnim za predmet pretrage i dr. Pretraga se može proširiti i na privatne prostorije, stan, vikendica, te automobil i sl. poduzetnika.[7]
Izricanje kazni
Po provedenom postupku utvrđivanja zabranjenih sporazuma poduzetnika, Agencija izriče kazne – upravno kaznena mjera. [8] Pri tome, sukladno Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003, najkasnije u roku od 30 dana prije dana donošenja odluke kojom se utvrđuje narušavanje tržišnog natjecanja temeljem članka 101. ili 102. UFEU, izviještava Europsku komisiju, te joj dostavlja na uvid sažetak predmeta i nacrt odluke. Kazne za teške povrede tržišnog natjecanja mogu iznositi do 10% ukupnoga prihoda koji je poduzetnik ostvario u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća, za sudjelovanje u sporazumu kojim je narušeno tržišno natjecanje[9]. Za lakše povrede zakona o konkurenciji iz ove domene izriče se kazna do najviše 1% vrijednosti ukupnoga prihoda poduzetnika, i to ako ne ispuni neku od nametnutih obveza tijekom postupka kao što je npr. ne podnošenje prijave namjere koncentracije, tijekom provođenja postupka dade netočne ili neistinite podatke, ne postupa po nalozima Agencije, ometa izvršenje naloga Visokog upravnog suda, te za ostale minorne povrede zakona. [10] Konačno, najviši iznos kazne za povredu zakona o konkurenciji ne može premašiti iznos od 10 % vrijednosti ukupnoga prihoda poduzetnika za prethodnu godinu, pri čemu se uzimaju u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti kao što su težina povrede, vrijeme trajanja povrede kao i posljedice te povrede po druge poduzetnike na tržištu i potrošače. Pri tome se primjenjuje dvostupanjska metodologija izračuna upravno-kaznene mjere na način da se utvrdi osnovni iznos kazne, te se tako utvrđeni iznos smanjuje ili povećava ovisno o utvrđenim olakotnim i/ili otegotnim okolnostima[11]. Osnovni iznos kazne obračunava se do najviše 30% prihoda koji je poduzetnik ostvario isključivo od obavljanja respektivne aktivnosti na relevantnom tržištu, što se multiplicira s brojem godina trajanja povrede, a nakon toga se smanjuje ili povećava ovisno o utvrđenim olakotnim i/ili otegotnim okolnostima[12]. Olakotne okolnosti su dostava dokaza o prekidu protupravnog postupanja, osim za slučaje sumnji o postojanju kartela, dostava dokaza o povredi kao posljedici nehaja poduzetnika, dostava dokaza da poduzetnik, premda sudionik zabranjenog sporazuma nije primjenjivao taj sporazum, odnosno da je na mjerodavnom tržištu, unatoč postojanju sporazuma, postupao sukladno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, suradnja poduzetnika s Agencijom na način i u opsegu koji prelazi obveze poduzetnika za oslobođenje ili umanjenje upravno-kaznene mjere[13]. Nasuprot tome, otegotne okolnosti su nastavak protupravnog postupanja ili ponavljanje istog ili sličnog postupanja kojim je prethodno bilo narušeno tržišno natjecanje, te se tada kazna povećava za 100% za svaki novi utvrđeni slučaj povrede. Nadalje, odbijanje suradnje poduzetnika s Agencijom ili ometanje tijekom provedbe postupka, uloga inicijatora ili potstrekača na povredu propisa.[14] Iznos kazne može se povećati ukoliko je to potrebno za oduzimanje imovinske koristi ostvarene povredom Zakona o konkurenciji ili čl. 101. i 102. UFEU.[15]
[1] čl. 30., t. 2
[2] čl. 38., st. 1.
[3] čl. 40., st. 7.
[4] čl. 41., st. 1.
[5]čl. 41., st. 2.
[6] čl. 42. , st. 1.
[7] čl. 42., st. 5. i 6. , te čl. 44., st. 1.
[8] čl. 58., st. 1., t. 1.
[9] čl. 59., st. 5. i čl. 60. u svezi s čl. 8. ZZTNm te čl. 101. TFEU
[10] čl. 19. st. 1. i 5. , čl. 20., čl. 41., st. 1. i. 3. , čl. 42.-46. ,čl. 62., ZZTN
[11] Čl. 64., st. 2.
[12] Čl. 64., st. 3.
[13] čl. 64., st. 4.
[14] (čl. 64., st. 5. ).
[15] (čl. 64., st. 6. ).